Prema grčkom astronomu i kartografu Ptolomeju, najranije naseljavanje područja današnjeg Dublina odvijalo se oko 140.godine i odnosilo se na naselje Eblana Civitas. Naselje Dubh Linn datira još dalje u prošlost, vjerojatno oko 100. pr. Kr., dok je nešto kasnije tamo izgrađen samostan. Sam grad su 841. godine osnovali Vikinzi, te tim područjem vladali skoro dvjesto godina, sve dok ih irski kralj Brian Boru nije porazio 1014. godine.

No, irska vladavina bila je kratkoga vijeka. Već 150 godina nakon osvajanja Dublina kralj Henrik II. godine 1171. proglašava svoju vlast nad gradom te postavlja temelje za gotovo 750 godina engleske vladavine, pod čijom se upravom Dublin razvio u administrativni centar cijele Irske. Od 14. do 16. stoljeća Dublin i njegova okolica tvore najveće područje pod engleskom kontrolom. Parlament je prvotno bio smješten u Droghedi nekoliko stoljeća, ali je trajno prebačen u Dublin kada je Henrik VII.osvojio Kildare 1504. godine.

Od 17. stoljeća grad se proširio izvanrednom brzinom. Gregorijanski Dublin je neko vrijeme bio drugi najmnogoljudniji gradUjedinjenog Kraljevstva, odmah poslije Londona, te peti grad u Europi. Većina arhitekture datira iz gregorijanskog razdoblja te se to vrijeme smatra zlatnim godinama grada. U to doba je osnovana pivovara Guinness, jedno od prepoznatljivih simbola Dublina i cijele Irske, a Händelov oratorij "Mesija" je ovdje doživio praizvedbu, zajedničkim nastupom zborova Kristove crkve i Katedrale sv. Patrika.